Privremenim zatvaranjem Poglavlja 13 – Ribarstvo, koje se očekuje narednih dana, doći će do pokretanja investicija, saopštila je šefica pregovaračke radne grupe, Katarina Burzanović i dodala da će se otvoriti brojne mogućnosti za modernizaciju flote i ulaganja u infrastrukturu.
„Privremeno zatvaranje znači da se investicije neće zaustaviti, nego će se tek krenuti s investicijama. Što se tiče benefita, fond za ribarstvo i pomorstvo nudi velike mogućnosti u smislu modernizacije flote i nabavke opreme“, rekla je Burzanović u intervjuu agenciji Mina-business.
Ona je, govoreći o benefitima za crnogorske ribare nakon privremenog zatvaranja Poglavlja 13, rekla da će imati mogućnost velikih subvencija od 50 do 90 odsto u kopnenu logistiku, infrastrukturu koja im nedostaje, zatim otvaranje tržišta i veće cijene.
„Ja zaista duboko vjerujem da za crnogorsko ribarstvo dolaze bolji dani ulaskom u Evropsku uniju (EU)“, dodala je Burzanović.
Ona je objasnila da je Crna Gora ispunila oba završna mjerila, odnosno promijenila svoj zakonodavni okvir i usvojila ključne zakone.
„Od Crne Gore se tražilo i da ojača svoje administrativne kapacitete, što je planirano kroz Akcioni plan, a koji je Vlada usvojila tokom jula. Tako da smo zaista ispunili sve ono što se od nas tražilo i očekujemo da ćemo biti prepoznati i da će to biti formalno zatvoreno u decembru“, dodala je Burzanović.
Ona je, komentarišući navode Nacionalnog udruženja proizvođača ribe da je stanje u crnogorskom ribarstvu alarmantno i da će ugasiti ulaskom naše države u EU, saopštila da se ne bi složila s tom konstatacijom.
„Očigledno da postoje određeni problemi i da država mora napraviti iskorak i rješavati ono što više decenija opterećuje sektor ribarstva. To su aktuelni problemi u vezi sa problemom cijene goriva i vezovima. Oni traže sigurnost vezova i smanjenje poreza na dodatu vrijednost (PDV) na uvoz ribolovne opreme“, navela je Burzanović i dodala da su to problemi koje Ministarstvo rješava.
Prema njenim riječima, imali su intenzivnu saradnju sa ribarima i oni su apsolutno uključeni i u proces donošenja odluka.
Hrvatski ekspert za oblast ribarstva, Mario Rogošić, ocijenio je da je Crna Gora i do sada imala relativno dobar pravni okvir što se tiče ribarstva koji je većim dijelom bio usklađen sa evropskim propisima, ali sa novim zakonom koji je izašao u julu je u potpunosti usklađen.
„Treba obratiti pažnju na nove obaveze koje će imati, na primjer prije najave iskrcaja, prijave ulova po vrstama, sljedivost proizvoda ribarstva. Ulaskom u EU, Crna Gora će imati pristup Evropskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu i kojim će moći i dalje ulagati u infrastrukturu“, rekao je Rogošić agenciji Mina-business u odgovoru na pitanje na koji način Crna Gora može da se pripremi za ulazak u EU.
Burzanović je, na pitanje da prokomentariše posljednji izvještaj Evropske komisije koji se odnosi na Poglavlje 13, kazala da je realna ocjena EK da je Crna Gora umjereno pripremljena u oblasti ribarstva.
„Takođe su konstatovali da smo usvojili ključne zakone o morskom ribarstvu, akvakulturi, tržištu, strukturnim mjerama i dodjeli državne pomoći i to je nešto što je jako bitno, ali konstatuju da moramo usvojiti i brojne podzakonske akte da bi se zakoni implementirali u punoj mjeri i da bi pravila Zajedničke ribarske politike bila implementirana do kraja“, navela je Burzanović.
Ona je rekla da EK konstatuje da Crna Gora mora raditi na jačanju administrativnih kapaciteta, što će se realizovati kroz Akcioni plan koji je usvojila Vlada, a koji predviđa zapošljavanje, odnosno jačanje kapaciteta do ulaska u Evropsku uniju.
Rogošić je objasnio da se politika ribarstva vodi iz Brisela, odnosno da je ribarstvo uređeno Zajedničkom ribarskom politikom preko uredbi koje se direktno primjenjuju u sve zemlje članice.
„Upravo to je za hrvatski sektor bio najveći izazov kako približiti te uredbe ribarima za ono što ih očekuje, kao i sprovođenje. Znači, i do sada je bilo dosta obaveza u nacionalnim propisima Crne Gore, međutim, one se nijesu najčešće dovoljno kontrolisale u onakvoj mjeri kako se to očekuje preko evropskih uredbi. Međutim, ne mora značiti da ribari nemaju uticaja na Zajedničku ribarsku politiku, ali treba da se organizuju preko međunarodnih organizacija kao što je Savjetodavno vijeće za Mediteran (MEDAC)“, zaključio je Rogošić.
Više na: mina.news
