Podoblasti?
Pravna tekovina EU u ovom poglavlju sastoji se od dijela – podoblasti koja se međusobno nadopunjuju:
- Trans-evropsku saobraćajnu (TEN-T)
- Trans-evropsku energetsku mrežu (TEN-E)
- Trans-evropsku telekomumunikacionu mrežu (e-TEN)
Trans-evropska saobraćajna mreža (TEN-T) ima za cilj da poveže glavne gradove, ekonomske centre, luke i aerodrome s udaljenim područjima kako u nacionalnim okvirima pojedinih država, tako i širom EU. Ona pokriva drumski i intermodalni saobraćaj, plovne puteve i pomorske luke, kao i mrežu evropskih brzih željeznica.
Trans-evropska energetska mreža (TEN-E) predstavlja mrežu energetskih sistema na teritoriji EU, s ciljem obezbjeđenja sigurnog snabdijevanja energijom i energentima i proširenja energetskog tržišta. TEN-E pokriva sektor električne energije i gasa.
Trans-evropska telekomunikaciona mreža (eTEN) pokriva telekomunikacijske mreže uspostavljene kao uslužne djelatnosti.
Kada je otvoreno poglavlje?
Poglavlje 21 je otvoreno 22. juna 2015. godine na Međuvladinoj konferenciji održanoj u Luksemburgu.
Završna mjerila?
U okviru pregovaračkog poglavlja 21, Crna Gora ima obavezu da ispuni sledeća završna mjerila:
- Crna Gora i Evropska komisija su postigle dogovor o budućoj trans-evropskoj saobraćajnoj mreži Crne Gore, u skladu s Regulativom 1315/2013 o smjernicama Unije za razvoj trans-evropskih saobraćajnih mreža
- Crna Gora i Evropska komisija su postigle dogovor o listi prioritetnih projekata u saobraćajnom sektoru u skladu s Regulativom 1316/2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Evrope
- Crna Gora pokazuje institucionalne i administrativne kapacitete koji su potrebni kako bi se preuzele odgovornosti koje proizilaze iz Regulative 1316/2013 o uspostavljanju Instrumenta za povezivanje Evrope
Koje su aktivnosti u narednom periodu?
U skladu sa zahtjevima Regulative TEN-T, Crna Gora nastavlja saradnju i dogovore s koordinatorom EU za koridor Zapadni Balkan – Istočni Mediteran. Takođe, dalji napredak ogledaće se i u nastavku dobrosusjedske saradnje koja se odražava u definisanju projekata od regionalnog značaja na kojima će države zajednički raditi. U narednom periodu Crnoj Gori predstoji i jačanje administrativnih i institucionalnih kapaciteta, kroz redovne obuke i treninge i nova zapošljavanja, u skladu s Mapom puta koju je Vlada usvojila u decembru 2025.
Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?
Ključne koristi od ovog poglavlja građani Crne Gore će osjetiti danom pristupanja. Naime, uključivanjem saobraćajnica u glavnu mrežu ćemo dobiti brži i sigurniji prevoz putnika i robe, uklanjanje uskih grla i bolju frekventnost. Pored navedenog unaprijediće se elektroprenosni sistemi, a samim tim i obezbijediti bolja snabdjevenost energentima. Najveći značaj trans-evropskih mreža ogleda se u mogućnosti da se značajni infrastrukturni projekti realizuju uz finansijsku podršku EU.