{"id":4562,"date":"2014-01-26T00:00:00","date_gmt":"2014-01-26T00:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/localhost\/eu3\/2014\/08\/15\/poglavlje-30-vanjski-odnosi\/"},"modified":"2020-05-30T15:38:33","modified_gmt":"2020-05-30T15:38:33","slug":"poglavlje-30-vanjski-odnosi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/?p=4562","title":{"rendered":"Poglavlje 30. Vanjski odnosi"},"content":{"rendered":"

O \u010demu se pregovara?<\/strong><\/span><\/p>\n

Pravna tekovina za 30. poglavlje se najve\u0107im dijelom sastoji od direktno primjenjivog zakonodavstva EU, koje uglavnom proizlazi iz vi\u0161estranih i dvostranih obaveza Evropske unije u podru\u010dju trgovine, kao i iz velikog broja autonomnih trgovinskih mjera. Direktive iz podru\u010dja izvoznih kredita i robe dvostruke namjene zahtijevaju preno\u0161enje u nacionalno zakonodavstvo. Od zemalja kandidata zahtijeva se postepeno uskla\u0111ivanje politika prema tre\u0107im zemljama i pozicija u me\u0111unarodnim organizacijama s politikama i stavovima koje prihvataju Evropska unija i njene dr\u017eave \u010dlanice. Kada je rije\u010d o zahtijevima u pogledu razvojne politike i humanitarne pomo\u0107i, od Crne Gore se o\u010dekuje da uskladi zakonodavstvo s pravnom tekovinom EU, me\u0111unarodnim obavezama koje prihvataju dr\u017eave \u010dlanice EU i da obezbijedi kapacitete za u\u010destvovanje u razvojnoj i humanitarnoj pomo\u0107i namijenjenoj zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama.<\/p>\n

<\/p>\n

Podoblasti?<\/strong><\/span><\/p>\n

Ovo poglavlje se odnosi na zajedni\u010dku trgovinsku politiku EU, bilateralne sporazume s tre\u0107im zemljama, kao i razvojnu politiku i humanitarnu pomo\u0107.<\/p>\n

Zajedni\u010dka trgovinska politika EU<\/strong> – Zajedni\u010dka trgovinska politika (ZTP) je jedan od temelja vanjskih odnosa Evropske unije. Bazira se na jedinstvenim pravilima u okviru carinske unije i zajedni\u010dke carinske tarife i ujedno oblikuje trgovinske odnose dr\u017eava \u010dlanica EU s tre\u0107im zemljama. Osnovni ciljevi ZTP definisani su \u010dlanovima 206 i 207 Ugovora o funkcionisanju EU koji uklju\u010duju: razvoj svjetske trgovine, postupno ukidanje ograni\u010denja u me\u0111unarodnoj trgovini i smanjivanje carinskih barijera.
\n<\/strong><\/p>\n

Bilateralni sporazumi s tre\u0107im zemljama<\/strong> \u2013 Evropska komisija ima nadle\u017enost da pregovara i zaklju\u010duje trgovinske sporazume u ime dr\u017eava \u010dlanica. Pored trgovinskih sporazuma, bilateralni sporazumi s tre\u0107im zemljama obuhvataju sporazume kojim se predvi\u0111a saradnja u oblasti energetike, obrazovanja, nauke, za\u0161tite \u017eivotne sredine itd.<\/p>\n

Razvojna politika i humanitarna pomo\u0107<\/strong> – U podru\u010dju razvojne politike i humanitarne pomo\u0107i, od dr\u017eava \u010dlanica EU se zahtijeva uskla\u0111ivanje s pravnom tekovinom EU i me\u0111unarodnim obavezama, kao i obezbje\u0111ivanje kapaciteta za u\u010de\u0161\u0107e u razvojnim i humanitarnim politikama EU. Evropska unija i njene dr\u017eave \u010dlanice finansiraju gotovo polovinu sveukupne me\u0111unarodne razvojne pomo\u0107i. Pomo\u0107 se, osim za projekte ekonomskog razvoja, odnosi i na izgradnju demokratskih institucija, gradnju infrastrukture, razvijanje makroekonomskih programa i promovisanje ljudskih prava. Va\u017ean mehanizam razvojne politike EU predstavlja Generalni sistem preferencijala (GSP) kao svojevrsna trgovinska povlastica namjenjena zemljama u razvoju. Va\u017eno je spomenuti i aktivnosti Evropskog fonda za razvoj (EDF) \u010dijim sredstvima se obezbje\u0111uje finansijska pomo\u0107 zemljama u razvoju i najmanje razvjenim zemljama. Razvojna i humanitarna pomo\u0107 se raspodjeljuje korisnicima na svim kontinentima, s posebnim akcentom na Afri\u010dku, karipsku i pacifi\u010dku grupu dr\u017eava (ACP) i Prekomorske zemlje i podru\u010dja (PTOM).<\/p>\n

Kada je poglavlje otvoreno i privremeno zatvoreno?<\/strong><\/span><\/p>\n

Poglavlje 30 \u2013 Vanjski odnosi zvani\u010dno je otvoreno 30. marta 2015. godine<\/strong> na Me\u0111uvladinoj konferenciji u Briselu, a privremeno zatvoreno 20. juna 2017. godine<\/strong> na Me\u0111uvladinoj konferenciji u Luksemburgu.<\/p>\n

Mjerila za zatvaranje?<\/strong><\/span><\/p>\n

Jedino mjerilo u ovom poglavlju je da Crna Gora predstavi Komisiji Akcioni plan za preostale pripreme u pogledu uskla\u0111ivanja zakonodavstva, kao i uskla\u0111ivanja me\u0111unarodnih sporazuma sa pravnom tekovinom i pobolj\u0161anje administrativnih i kontrolnih kapaciteta da bi se obezbijedila potpuna primjena i izvr\u0161avanje pravne tekovine u ovom poglavlju od dana pristupanja<\/em>.<\/p>\n

Koje su aktivnosti u narednom periodu?<\/strong><\/span><\/p>\n

Iako je poglavlje privremeno zatvoreno, Crna Gora aktivno radi na sprovo\u0111enju aktivnosti u skladu s Akcionim planom. Obaveza dr\u017eave koja pristupa Evropskoj uniji je da otka\u017ee sve ugovore o slobodnoj trgovini i da osigura da svi ugovori\/sporazumi o trgovini, investicijama i ekonomskoj saradnji, budu uskla\u0111eni s pravnom tekovinom EU.<\/p>\n

Institucije\/organizacije koje u\u010destvuju u pregovara\u010dkoj grupi?<\/span><\/strong><\/span><\/p>\n

Institucije koje u\u010destvuju u aktivnostima u okviru Radne grupe za poglavlje 30 su Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo odr\u017eivog razvoja i turizma, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo unutra\u0161njih poslova, Ministarstvo saobra\u0107aja i pomorstva, Ministarstvo finansija, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo rada i socijalnog staranja, Kancelarija za evropske integracije, Uprava carina, Investiciono \u2013 razvojni fond, Zavod za statistiku, Centralna banka Crne Gore, Univerzitet Donja Gorica i Privredna komora Crne Gore.<\/p>\n

Koja je korist za Crnu Goru od ovog poglavlja?<\/strong><\/span><\/p>\n

Primjena zajedni\u010dke trgovinske politike se najprije ogleda u ukidanju grani\u010dne kontrole prema zemljama EU \u0161to podrazumijeva u\u0161tedu vremena ali i tro\u0161kova administrativne procedure \u0161pedicije kao i carinjenja za crnogorske privrednike. Time se ubrzava i pojeftinjuje protok robe i usluga. Tako\u0111e, kroz ovu politku, pove\u0107a\u0107e se i investicione mogu\u0107nosti smanjenjem postoje\u0107ih trgovinskih barijera, pa \u0107e Crna Gora postati jo\u0161 atraktivnija destinacija za priliv stranih investicija. To \u0107e otvoriti nova radna mjesta i pove\u0107ati BDP, \u0161to vodi jo\u0161 ve\u0107em ekonomskom razvoju zemlje. Osim toga, ni\u017ee cijene i ve\u0107i izbor proizvoda iz zemalja EU bi\u0107e dostupni i za crnogorske potro\u0161a\u010de.<\/p>\n

\u010clanstvo u EU \u0107e u\u010dvrstiti i mogu\u0107nost sklapanja razli\u010ditih oblika saradnje s partnerima iz dr\u017eava \u010dlanica EU. Regionalna saradnja \u0107e u tom smislu kompletirati ponudu na\u0161e dr\u017eave, odnosno plasman na\u0161ih proizvoda i usluga pa bi u\u010de\u0161\u0107e u razvojnoj politici EU omogu\u0107ilo crnogorskim privrednicima da svojim ulaganjima pomognu razvoju tre\u0107ih zemalja, \u0161to \u0107e s druge strane podsta\u0107i plasman i vidljivost crnogorskih roba i usluga na tr\u017ei\u0161tima tih zemalja.Osvajanje novih tr\u017ei\u0161ta promovisa\u0107e dodatne vrijednosti koje su karakteristi\u010dne za na\u0161u zemlju i definisati Crnu Goru kao ozbiljnog konkurenta na evropskom i svjetskom tr\u017ei\u0161tu.U krajnjem, kada Crna Gora postane \u010dlanica, primjenjiva\u0107e trgovinske sporazume koje je EU ve\u0107 potpisala ili trenutno pregovara s tre\u0107im dr\u017eavama.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O \u010demu se pregovara? Pravna tekovina za 30. poglavlje se najve\u0107im dijelom sastoji od direktno primjenjivog zakonodavstva EU, koje uglavnom proizlazi iz vi\u0161estranih i dvostranih obaveza Evropske unije u podru\u010dju trgovine, kao i iz velikog broja autonomnih trgovinskih mjera. Direktive iz podru\u010dja izvoznih kredita i robe dvostruke namjene zahtijevaju preno\u0161enje u nacionalno zakonodavstvo. Od zemalja […]<\/p>\n","protected":false},"author":35,"featured_media":15452,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[940],"tags":[1113],"class_list":{"0":"post-4562","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-30-vanjski-odnosi","8":"tag-poglavlja-grid"},"lang":"bs","translations":{"bs":4562},"pll_sync_post":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4562","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/35"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4562"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4562\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/15452"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4562"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4562"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/eume-new.webexperts.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4562"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}